Jačajući leđa pojačavamo i dobro raspoloženje
Stare poslovice, moderni lekari i učenja sa Dalekog istoka saglasni su u sledećem: unutrašnji stav odražava se u spoljašnjem – i obrnuto. Kako možemo ojačati kičmu i leđa sa obe strane.
Postoje fraze koje se slobodno mogu shvatiti doslovno. Ko „ne savija kičmu“ često ne samo da ne odustaje od svojih uverenja, već ima posebno uspravan stav. Slično važi za ljude koji „pucaju od ponosa“. Brada visoko, isturen grudni koš – do ove kombinacije kod njih dolazi sasvim spontano. Stvar stoji sasvim drugačije ako „pokleknete“, „nosite teret na svojim leđima“ ili se „savijate za druge“. Tada brzo možete da „obesite“ nos.
Međutim, tu je i mala uteha. Ovakve fraze ipak mogu pomoći kod naizgled neosnovanih bolova u krstima. Jer bol u leđima često sakriva negativna osećanja koja su otporna na bilo kakav tretman.
„U tradicionalnoj kineskoj medicini oduvek se pretpostavljalo da emocije utiču na telo i obrnuto.“, objašnjava Angela Cooper, rukovodilac istoimene Či gong akademije. „Međusobna zavisnost između mentalnog stanja i tela u međuvremenu je naučno dokazana. Međutim, mislim da je dovoljno posmatrati sebe i druge da bi se videlo da se emocije poput ljutnje, tuge i radosti odražavaju ne samo u izrazima lica, već i u držanju.“
Tuga, na primer, može dovesti do toga da se kičma povije. Spuštate se na dole. To zauzvrat ima negativan uticaj na telo, dušu i duh. „Ako su leđa uspravna, tada Či, životna energija, može slobodno da teče. To takođe snabdeva kičmu svežom energijom. S druge strane, ukoliko su Vam leđa često udubljena, ili ste u povijenom položaju, time se blokira protok Či-energije. To može voditi do psihičkih i telesnih problema – do depresivnih raspoloženja, problema sa varenjem, do bolova u leđima, glavi, stomaku i zglobovima.“
Martina Sommer-Goldammer, psihoterapeutkinja i osnivačica zdravstvenog centra YogaPraxis, iz iskustva zna da telo i psiha utiču jedno na drugo. Napetosti su, na primer, često sporedni efekat prekomernog stresa. „To ne samo da ima snažan uticaj na lično blagostanje, već i na osetljive strukture mišićno-koštanog sistema.“
Razlog za kasnije bolove u leđima često leži u detinjstvu ili mladosti – mada psihološki faktori takođe mogu da igraju važnu ulogu. „Tokom perioda rasta, a posebno u školskom uzrastu, nesigurnosti u pogledu veličine tela, rasta grudi ili mrlja na koži mogu aktivirati arhaične obrasce držanja kao faktor samozaštite“, kaže lekar opšte prakse i osteopat Andreas Goldammer. „Srce i grlo su ’zaštićeni’ ramenima koja se povlače ka unutra. To spolja ostavlja utisak smanjivanja ili želje da se sakrijemo.“
Sa druge strane, pozitivna iskustva pokreću lakoću u grudima i trbuhu i podstiču ljude da izrastu sami iz sebe. U svakodnevnom životu se zbog toga isplati što češće usmeravati pažnju na radosne trenutke. „Unutrašnji stav odnosi se na samopoštovanje, usmeravanje pažnje na misli i formulacije ’unutrašnjeg kritičara’ ili na ’unutrašnje dete’, kaže Martina Sommer-Goldammer. „Sagledavanje situacija iz različitih perspektiva i trening za to pomaže u suočavanju sa svakodnevnim izazovima.“
Zadržati stav
Međutim, ne samo da unutrašnji stav utiče na spoljašnji – već i obrnuto. Tako se čak i malim promenama u držanju mogu postići dobri efekti na naše zdravlje i blagostanje. „Ako tokom nekog neprijatnog telefonskog razgovora stavite ruku na stomak kako biste opustili dah, umesto da stvorite napetost u ramenima, to već može mnogo da pomogne.“, kaže Andreas Goldammer.
Psihoterapeutkinja i ekspertkinja za utelovljenje (Embodiment) Maja Storch uverena je da način na koji stojimo, sedimo, hodamo ili ležimo ima značajan uticaj na naše stanje uma. „Tokom svakodnevnih aktivnosti najčešće smo malo svesni toga koliko snažno telo utiče na naše stanje duha.“, piše ona zajedno sa fizioterapeutkinjom Caroline Theiss časopisu „Stub“ koji izdaju članovi foruma Zdrava leđa i Saveznog udruženja nemačkih škola za leđa.
Ona se pri tome poziva na zanimljive studije koje pokazuju koliko snažno može da se promeni raspoloženje jednostavnim pokretima i običnim promenama položaja. Zaista je ustanovljeno da su ljudi, koji prinudno moraju da budu u pognutom položaju, manje kreativni i da brže odustaju prilikom rešavanja teških zadataka. Jedan australijski eksperiment sa 61 ženom i muškarcem, koji su patili od depresije male ili srednje težine, pokazalo je da se uspravan položaj tela pozitivno odrazio na njihovo psihičko raspoloženje.
Storch i Theiss savetuju da jednostavno češće razmislimo o tome šta loše držanje tela znači za našu psihu, kada za pisaćim stolom sa zakrivljenim ramenima ne provedemo samo nekoliko minuta tokom nekog naučnog eksperimenta, već čitave sate u kancelariji. Ispraviti se – u doslovnom smisli te reči – za nju je dobar korak ka uspešnom upravljanju sobom. Njen moto: „Dobro držanje je često korisnije od dobrih namera!“.