Zašto deca ne bi trebalo da jedu previše šećera?

„Zahvaljujući evoluciji, ljudi generalno vole slatkiše. Naš mozak još od kamenog doba zna da slatkiši nisu otrovni“, objašnjava dijetetičarka. Problem je u tome što ako se deca odmalena naviknu na previše slatkog, njihovo čulo ukusa oblikovaće se u tom smeru i počeće da odbacuju zdravu hranu poput povrća i gorkih salata. Osim toga, industrijski proizvedena, zašećerena hrana sadrži i mnogo masnoće. Ako se poslužuje zajedno sa zaslađenim pićima, problemi s težinom gotovo su neizbežni. Osim gojaznosti, još jedan negativan učinak prekomerne konzumacije šećera je karijes, a šećer može da utiče i na koncentraciju.

Koliko šećera dnevno davati deci? Stručnjakinja savetuje

Prema SZO-u, deca bi trebalo da konzumiraju samo 5 % svojih dnevnih energetskih potreba u obliku šećera. Dijetetičarka Sandra Laimer zalaže se za racionalizaciju unosa slatkiša u dečjem uzrastu. U prvoj godini života bebe uopšte ne bi trebalo da jedu šećer, a posle toga važi pravilo: „Pet čokoladnih bombona, 2 keksa s čokoladom ili 150 ml slatke limunade.“ Laimer takođe preporučuje roditeljima da porcije „mere ručno“. To znači da je jedna mala šaka slatkiša (na primer kao desert posle ručka) u redu. „Budući da je ruka uvek veličinom primerena uzrastu, razumljivo je da mama i tata dobiju veću količinu slatkiša, jer su im ruke veće.“ Pritom ne treba potcenjivati učinak uzora. Kad odrasli daju dobar primer, deca ih slede.

Skriveni šećer: nutricionistička svest i alternativa šećeru za decu

Budući da mnoge namirnice, kao što su pločice od žitarica i suvog voća i voćni jogurti, sadrže „skriveni šećer“ ili više šećera, i njih treba uključiti u dnevnu potrošnju šećera. Kad je dečja hrana u pitanju, svakako treba paziti da je „što manje prerađena i da sadrži što manje veštačkih dodataka, konzervansa i aroma“. Inače, preporučljivo je rano stvoriti svest o ishrani i deci pružiti što više znanja o alternativi za šećer. Tako deca uče da su prirodna slatkoća voća i bobičastog voća, kao i zaslađivanje medom, idealni za međuobrok: umesto sladoleda uzmite prirodni jogurt sa svežim voćem, umesto žitarica za doručak uzmite kašu od bobičastog voća...

Koliko šećera treba unositi dnevno? To nije stvar pregovora

Kome ovo nije poznato? Na kasi u supermarketu istaknuto je mnogo iskušenja, a dete vrišti jer želi još jednu lizalicu. Roditeljima su tada potrebni gvozdeni živci i roditeljski stil pun razumevanja koji im ne dopušta da odstupe od svojih načela. Čak i u slučajevima da su bake i deke posebno darežljivi kada je reč o sladoledu i kolačima, dobro je ako vaše dete zna pravila o tome koliko je šećera dnevno dopušteno. Naravno, postoje izuzeci kod posebnih prigoda (Uskrs, Božić, dečji rođendani...), ali ih kao takve treba objasniti deci – u suprotnom, izuzetak brzo postane pravilo. Potpuna zabrana slatkiša je, pak, kontraproduktivna – samo čini čokoladu i slične proizvode još zanimljivijim deci. Slatkiše ne treba koristiti ni kao nagradu ili kaznu, jer se tako stvaraju nezdrave prehrambene navike.